Održan II. Izvanredni Sabor Hrvatske inicijative za dijalog

Hrvatska inicijativa za dijalog HRID 01. kolovoza 2016. održala je Izvanredni sabor stranke na kojem je predsjednik stranke prof.dr.sc. Drago Prgomet podnio ostavku na mjesto predsjednika te objasnio razloge prisutnim članovima. Ostavka je jednoglasno usvojena te je izabran novi predsjednik stranke Martin Kovar. Dogovoren je daljnji plan djelovanja kao i nastavak svih započetih koraka za razvoj stranke i pripremu za lokalne izbore 2017.godine.

Nitko me ne može uvjeriti da je prodaja dionica Končara bila u interesu države

Evo zašto.

Prvo, dobit Končara (zajedno s njegovim tvrtkama) bila je vrlo dobra. “Ekspresno“ je odlučeno o prodaji dionica na telefonskoj sjednici premda i projekcija računice pokazuje da bi država od Končara za oko 2 godine dobila isti iznos za koji ga je prodala. Drugo, Vlada je kupcima imala pravo postaviti uvjete. To nije nešto što se ne radi. Recimo, moglo se reći da u roku od 5 godina kupci (banke i fondovi) te dionice ne mogu prodati nekome trećem. Vlada je isto tako mogla osigurati minimalna jamstva da radnici neće završiti „ na cesti“ (da se neće poništiti kolektivni ugovor).

Nažalost, ni jedno ni drugo Vlada nije učinila. U čijem je to interesu? Očito ne u državnom.

Ali uz prva 2 razloga postoji i još nešto. Nevjerojatno, ali Vlada se čak odrekla i dividende – jer će novi vlasnici Končara dobiti dividendu za prošlu godinu kad oni uopće nisu bili vlasnici. To se inače ne radi. Končar je lani ostvario cca 200 milijuna kuna bruto dobiti a ugovorenog posla imaju za sljedeće 3 godine

Prodajom ovog zadnjeg paketa dionica samo je okončan jedan proces (konačna predaja Končara) jer se po podacima burze vidi da prije prodane dionice posjeduju i neki skrbnički računi no ne znamo imena koja stoje iza njih.

Sindikalisti Končara kažu da je skupština dioničara već triput odgođena i da je sada najavljena za 12. srpnja, gdje je znakovito da je za novog člana nadzornog odbora predložen poslovni partner bivšeg potpredsjednika Vlade iz njegove bivše tvrtke Soboli.

Inače, u sklopu Končara posluje 17 ovisnih društava. Na telefonskoj sjednici Vlada je s premjerom Oreškovićem prodala 20,46 posto (526,926 dionica) za (skromnih) 360 milijuna kuna mirovinskim fondovima u vlasništvu banaka i osiguravatelja, čime su oni postali vlasnici 40 posto dionica.

Što će dalje biti? Vjerojatno bi se mogao dogoditi još jedan od „modela hrvatske privatizacije“. Zašto to nisu spriječili (već učinili) oni koji govore o domoljublju?! Domovina se voli djelima, ne riječima.

16. lipnja 2016.

/ In novosti / By Admin1 / Komentari isključeni za Nitko me ne može uvjeriti da je prodaja dionica Končara bila u interesu države

Sabor: Opet korak unazad umjesto da se naprave stvarno potrebne izmjene zakona

Poražavajuće i žalosno je da se i oko ovog „Izvješća Pravobraniteljice za djecu za 2015“ stvorila jalova rasprava u Saboru. Osobno niti sam birala pravobranitelje niti sam sudjelovala u njihovom razrješenju, jedino u čemu sam željela sudjelovati je objektivna i argumentirana  rasprava – kako bi dolikovalo parlamentu – čiji bi zastupnici, u ovom trebali zastupati interese djece umjesto interesnih ili drugih grupacija.

Prije nekoliko dana mediji su prenijeli da će se odbijanjem izvješća u Saboru po istom principu maknuti 3 pravobraniteljice. Jedna od njih bila bi i pravobraniteljica za djecu, ako su napisi točni. Po meni, Sabor time čini korak unatrag. Osnovna svrha pravobranitelja je neovisno praćenje stanja prava u državi, svake godine podnose izvješće u Saboru, te ako je unaprijed odlučeno da izvješće pravobranitelja neće biti prihvaćeno, makar ga i matični odbor prihvaća, onda je to poražavajuće za Sabor, a i za našu zemlju.

Objektivno govoreći, posao zaštite dječjih prava rađen je u skladu s legislativom i bitno je za državu da se omogući kontinuitet rada pravobranitelja, zato podržavam nastavak provođenja plana rada i ovo izvješće. Problema je puno i svrstani su u razne grupe: od nasilja u odgojno obrazovnim ustanovama, zanemarivanja, nasilja susjeda, zlostavljanja putem Interneta itd.

Meni su ovdje evidentne dvije stvari:

Prvo – to nisu samo slučajevi pojedinih obitelji to je istovremeno i pokazatelj stanja društva, kolektivne frustriranosti, teškog života zbog manjka novca u pojedinim obiteljima, nezaposlenosti itd..

I drugo – generalno je problem ovdje s nedorečenom i manjkavom legislativom te nedovoljnom suradnjom nadležnih tijela.

Nažalost, s obzirom na to koliku smo razinu političke neodgovornosti gledali zadnjih tjedana od osoba koje su najviši državni dužnosnici, ne čudi me da se pravobraniteljice „miču“ jer po nakaradnoj praksi upravljanja državom – opet je, po ne znam koji put, važnije od toga što je napravljeno i jesi li u ovom ili onom taboru. Od sposobnosti je opet važnija podobnost. S druge strane, problema u pogledu dječjih prava je prilično i zaista bi bolje bilo da po hitnoj proceduri Sabor donese izmjene pojedinih zakona koji idu u interesu djece nego da vodi jalove rasprave. Primjerice, nijedna vlada nije dosad riješila problem hrvatskog pravosuđa koji se zove: blage kazne za seksualne delikte nad djecom!

A da bude još gore, uz tu blagu kaznu još se ne izriče ni sigurnosna mjera zabrane rada s djecom; ne izriče se čak ni mjera zaštitnog nadzora po izrečenoj kazni zakona. I pitam se zašto se to nikad do sad nije stavilo u hitnu proceduru u Sabor?! Zato što to ne gura nijedan lobi, zato što to nije strateška tvrtka koju treba prodati, zato što je to očito manje bitno od ideologije…

Zakonska izmjena je itekako potrebna da definira jasna pravila, da uredi ove probleme, da u konačnici pomogne ne samo djeci nego i cijelom sustavu jer kad su pravila jasna, nema djelovanja po vlastitom nahođenju.

Imamo pripremljen prijedlog izmjene zakona u suradnji sa strukom i  zamolila bih  kolegice i kolege zastupnike da podrže pozitive izmjene legislative koja ide za dobrobit naše djece. I to ne samo u slučajevima spolnog iskorištavanja i zlouporabe, nego i u drugim propisima.

Primjerice, je li normalno da u istoj prostoriji sjedi dijete žrtva zlostavljanja i počinitelj dok dijete iznosi svoj iskaz?! To je praksa jer sudac može ali i ne mora odlučiti drukčije, to je prepušteno njemu na odluku.

Je li normalno da dijete mora višekratno davati iskaz umjesto da se na jednom mjestu osigura hitna medicinska, psihološka i pravna pomoć kao i jedan opunomoćenik koji će dijete zastupati od početka!? Je li to tako neizvedivo, skupo?! Ma nije. Samo treba odluka i volja Sabora.

Možda trebam navoditi još primjera, poput primjera muškarca koji je zbog višegodišnjeg seksualnog iskorištavanja udomljene djece izdržao svoju blagu zatvorsku kaznu, i iako još nije nastupila rehabilitacija, taj čovjek posve legalno osniva udrugu koja se želi baviti – prevencijom i zaštitom od seksualnog zlostavljanja u obiteljima socijalnih slučajeva i domovima za djecu. Nije li apsurdno?! Jednostavno trebamo urediti legislativu.

Isto tako, nije dovoljna „potvrda o nekažnjavanju“ kad se netko želi zaposliti da radi s djecom, jer potvrda nije pokazatelj prethodne osuđivanosti i kao takva je manjkava.  Umjesto toga treba uzeti podatke iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa.

Legislativa je manjkava kad je dijete žrtva kaznenog ili prekršajnog postupka ali i kad je dijete svjedok. Zašto se s djecom postupa kao s odraslim osobama?! Nije li dovoljno traumatičan sam događaj nego još i institucije moraju stvarati dodatnu traumu, zaista, nedostaju jasna pravila postupanja, varira od slučaja do slučaja. Nije pravedno i najčešće ovisi o tome kakav je tko čovjek – sudac, socijalni radnik, odvjetnik, policajac… a to ne jamči da će postupanje prema djeci biti  jednako i adekvatno.

Tzv. „Dječji proračun“ po meni bi bio koristan. To bi značilo da se na temelju procjene financijskih potreba za djecu na lokalnoj i državnoj razini, po sektorima, osiguraju sredstva i da ta sredstva ostanu zaštićena od rezanja u vrijeme krize. Ne smiju prava djece toliko varirati od npr. Like do Kvarnera, i biti jako ovisna o budžetu lokalne sredine. Posao države je osigurati što veću pravednost i jednakost u dječjim pravima!

Lakše možemo riješiti propise, nego loše stanje u društvu ali itekako treba biti svjestan odgovornosti za obje ove stvari – da nije bilo lošeg upravljanja i politike ne bi bilo ovoga stanja u kojem je hrvatsko društvo danas.

Zagreb, 10. lipnja 2016.

/ In novosti / By Admin1 / Komentari isključeni za Sabor: Opet korak unazad umjesto da se naprave stvarno potrebne izmjene zakona

“HRID neće u preslagivanja, neka ovo riješe HDZ i Most”

 

Saborska zastupnica Hridi Irena Petrijevčanin Vuksanović izjavila je u petak kao zastupnici Hridi nisu i ne namjeravaju sudjelovati u preslagivanju parlamentarne većine.

“Nismo niti planiramo sudjelovati ni u kakvim preslagivanjima. Postojeći politički kaos su svojom neodgovornošću izazvala vodstva HDZ-a i Mosta pa su pozvani sami riješiti prvo svoje unutarstranačke probleme, a potom i međusobne koalicijske odnose”, rekla je Petrijevčanin Vuksanović Hini.

Na pitanje je li to službeni stav stranke uzvratila je kako je to za sada njezin osobni stav, ali kako je posve sigurna da će isti stav u ponedjeljak potvrditi predsjedništvo stranke.

Na opasku kako to znači da je Hrid za nove izbore uzvratila je: “O tome će odluku donijeti predsjedništvo. I dosada smo isticali da je to bolje rješenje nego ovaj politički kaos koji destabilizira državu. A za to je, ponavljam, odgovorna vlada, odnosno koalicijski partneri”.

 

Autor: HINA

Izvor: 24 sata

Umjesto Ustavnog suda dobit ćemo politički sud

HRID neće podržati kandidate za Ustavni sud kojima je dokazano plagiranje niti će podržati aktivne saborske zastupnike. Izbor ustavnih sudaca neće podići kvalitetu niti narušeni ugled Ustavnog suda, te je rezultat čiste političke trgovine i propuštena prilika za dobivanje sudaca odabranih na temeljima jasne procedure i stručnih kriterija.

HRID jednoglasno za opoziv Karamarka

Zagreb 1.lipnja 2016. godine – Predsjedništvo Hrvatske inicijative za dijalog donijelo je jednoglasnu odluku kojom će podržati zahtjev za opozivom prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka u Hrvatskom Saboru. Stav Predsjedništva je kako je politička odgovornost gospodina Karamarka onemogućavajući faktor normalnog funkcioniranja Vlade i sprovođenja nužnih reformi.

Drago Prgomet

 

 

 

 

 

 

Nužan nastavak kurikularne reforme

Zagreb, 25. svibanj 2016. – HRID podržava nastavak zacrtanog rada na kurikularnoj reformi i protivimo se svakom političkom pritisku na stručne djelatnike uključene u posao kurikularne reforme. Ako se zbog političko – ideoloških rasprava ili onih poput ”naš stručnjak je bolji od vašeg” izgubi još jedna godina, Hrvatska će po tko zna koji put propustiti priliku da poboljša obrazovni sustav.
Novi kurikulum, najavljuje se kao promjena dosadašnjeg obrazovnog sustava i nadamo se da barem postoji konsenzus oko toga da je postojeći zastario te neprilagođen današnjem gospodarstvu i društvu. Apeliramo da se prestane raditi po štetnom principu da sa svakom novom smjenom vlasti započinje „nova era“. Zar ni u čemu ne može biti kontinuiteta?! Pita li se itko od njih kako će 65 tisuća učitelja i nastavnika nakon zadnjih događaja biti motivirani i angažirani da bi mogli obrazovati učenike na drukčiji način i pripremiti ih za b udućnost. Da ne spominjemo njihovu potplaćenost i druge aktualne probleme hrvatskog obrazovnog sustava. Politika je opet zakazala sa svojim plitkim i površnim pristupom, dok istodobno druge zemlje ulažući u obrazovni sustav odmiču naprijed.
Hrid će se nastaviti zalagati za reformu obrazovanja, jer je kvalitetno obrazovanje prilagođeno vremenu u kojem živimo i tržištu za koje obrazujemo našu djecu nužno za napredak društva. Posebno stavljamo naglasak na uvođenje pristupa internetu u svim osnovnim i srednjim školama te uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u školama.

 

Primjer dobre razmjene iskustava i suradnje u predškolskoj praksi

„Čestitam na entuzijazmu i trudu svim djelatnicima, stručnom osoblju i  ravnateljici koji ulažu u promicanje odgojno obrazovnih vrijednosti te provođenje projekata. Ovo mi je prilika da se upoznam s radom ovog vrtića koji je očito pohvalan“ – izjavila je saborska zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović boraveći u dječjem vrtiću Petar Pan koji je posjetila bugarska delegacija učitelja, ravnatelja vrtića, osnovnih škola i stručnih suradnika koji rade s djecom s teškoćama u razvoju. Posjet je organizirao  Centar  za edukaciju i treninge iz Sofije.

Veleposlanica  Bugarske u Republici Hrvatskoj , Tanja Dimitrova, članica bugarskog  Parlamenta  Svetlana Angelova Naydenova , direktorica Centra Renate Monova, te saborska zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović bile su posebne gošće.

image-c95cf378b7d69eb8c823c1a165f5f011d83039f2ea3d2c5cdf904cc214270c2f-V

„Cilj posjete je bio upoznati članove bugarske delegacije s odgojno obrazovnim sustavom i  kurikulumom vrtića te pokazati u neposrednoj praksi kako naš vrtić radi.“ – izjavila je ravnateljica Dječjeg vrtića Petar Pan Zagreb Marina Karavanić. Članovi delegacije, obišli su vrtićke skupine, susreli se s djecom u neposrednom radu i imali prilike čuti dječji zbor  te neposredno komunicirati s djecom i odgojiteljima. „Uvijek ću podržati svaki vid međunarodne suradnje za dobrobit djece te za razvijanje za djecu pozitivnih modela u odgojnom procesu.“ – rekla je, među ostalim, Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Zagreb, 20. svibnja 2016.

HRID oštro protiv ukidanja invalidnine djeci s Downovim sindromom

“Pozivam resorno ministarstvo da iz ladice izvadi  prijedlog Zakona o inkluzivnom dodatku te to poveže s vještačenjima koja su trenutačno neadekvatna.“ – rekla je zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović danas u Hrvatskom saboru te kritizirala ukidanje invalidnine od 1250 kn djeci koja imaju Downov sindrom. Bitno je da se  uključe i udruge roditelja jer oni najbolje znaju probleme s kojima se svakodnevno nose jer nažalost imaju bolesnu djecu. Oni su se odrekli puno toga što ne možemo ni zamisliti i uz sve ima se još oduzima i novac koji im je neophodan.

Na današnjoj sjednici prva je u ime kluba HRID zatražila stanku kako bi upozorila na nepravdu koja se događa prema djeci s Downovim sindromom kojima zavod za vještačenje ukida invalidninu.  “Kako je moguće da jedno tijelo derogira odluke drugog na štetu bolesne djece i bez adekvatnih argumenata? Da netko ne može ozdraviti od Downovog sindroma to bi to tijelo trebalo znati. Uskladite rad triju ministarstava bitna za ovaj problem (zdravstvo, socijala i mirovinski sustav) jer oni trenutačno rade nekoordinirano.“ – te upitala “moraju  li svaki dan putem medija izlaziti nova svjedočanstva ogorčenih roditelja kako bi nadležni počeli raditi kako treba?”

Video zapis govora možete vidjeti ovdje.

Zagreb, 18. svibnja 2016.

Neadekvatno organizirana informatizacija javnih servisa i usluga – zato još uvijek hodamo od šaltera do šaltera

Smatram jako bitnim informatizaciju javne uprave organizirati kroz: OTVORENOST. Uprava koja je zasnovana na informatičkoj otvorenosti (open government) znači otvorenost izvora (open source) i otvorenost podataka (open data) te podrazumijeva dijeljenje i suradnju unutar tijela javne uprave. Cilj je rad na zajedničkoj informatičkoj platformi uz okrupljavanje i umreženost radnih procesa, usluga i servisa umjesto dosadašnjeg usitnjavanja i dupliciranja poslova gdje svaka ustanova vodi svoju politiku.
Danas umjesto „informacijskog društva“ imamo samo sporadično informatiziranu javnu upravu gdje su pojedine ustanove ponudile građanima neke usluge i servise dok druge nisu, umjesto da se radilo po principu što veće sveobuhvatnosti. U zemljama tehnološki razvijenijim od Hrvatske odavno se odbacio princip parceliziranih radnih procesa te se umjesto toga radi okrupnjivanje poslova na zajedničkoj informatičkoj infrastrukturi – što donosi znatne uštede vremena i novca. Neke europske države su već u ranim 90-im godinama počele sustavno provoditi informatizaciju javnog sektora. Kod nas se donesu akti, započne se s projektima pa se stane. Imali smo na raspolaganju novac i smjernice iz EU i što je učinjeno? Nažalost, vrlo malo. Rekla bih da je glavni razlog tomu – loša organizacija. Ovo nije posao kojem se pristupa sporadično. Premda su neki projekti bili dobro zamišljeni i kasnije su trebali prerasti u redovne poslove, zapelo je na realizaciji. Izostala je sinhronizacija na razini javne uprave jer čak ni srodne ustanove unutar javne uprave nisu adekvatno povezane. Stanje s informatizacijom u javnoj upravi (ministarstvima, ustanovama) i dalje je takvo da nema jedinstvene koordinacije i mogućeg iskorištavanja zajedničkih resursa što dovodi do preklapanja poslova te gubitka vremena i novca. Dosad se nije u obzir uzelo ni postojeće ljudske resurse jer niti ne postoji katalog informatičkih kompetencija kadrova unutar javne uprave. Prošle godine dobili smo još jednu „opomenu“ iz Europske komisije u kojoj se navodi da je potrebno hitno riješiti loše upravljanje, neučinkovitost i neadekvatnu informatizaciju javne uprave. Isto tako, Europska komisija prednost daje „open source“ rješenjima te interoperabilnosti. O tom već dugo govorim…

U Zagrebu, 16. 5. 2016.

Irena Petrijevčanin Vuksanović

/ In novosti / By Admin1 / Komentari isključeni za Neadekvatno organizirana informatizacija javnih servisa i usluga – zato još uvijek hodamo od šaltera do šaltera